Oktobar 10, 2019
Svake godine 10. oktobra obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja, kako bi se obratila pažnja na ljude koji imaju neki mentalni poremećaj, a koji trebaju podršku društva i zajednice.
O tome koliko je zapravo važno mentalno zdravlje, govori i sama definicija zdravlja:
„Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Mentalno zdravlje se može definisati kao stanje dobrobiti, gdje svaka individua postaje svjesna svojih sposobnosti, može da se nosi sa svakodnevnim stresom u životu, u stanju je da radi produktivno, te je sposobna doprinositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje s toga možemo posmatrati kao društveni kapital.
Poremećaji mentalnog zdravlja utiču na funkcionisanje i uzrokuju ne samo emocionalnu patnju nego i cjelokupno smanjenje kvaliteta života osobe. Mnogi od ovih ljudi pate tiho, isključeni iz svojih porodica i socijalnog okruženja. Sa druge strane njihov uticaj se proteže i ima posljedica na čitavu zajednicu. Mentalni poremećaji su često povezani sa dugotrajnim liječenjem, odsustvovanjem sa posla, nezaposlenošću i smanjenjem produktivnosti, što sve utiče na emocionalno i ekonomsko stanje članova porodice, kao i na povećanje troškova zajednice. Mentalna bolest je zdravstveni problem koji u značajnoj mjeri slabi mogućnosti osobe da racionalno misli, osjeća i djeluje. Bez adekvatnog mentalnog zdravlja osoba nije u stanju da ostvari svoje potencijale, da bude zadovoljna sobom, svijetom oko sebe.
Smatra se da će svaka četvrta osoba u nekom periodu svog života biti pogođena nekim mentalnim poremećajem. Ravnodušnost i minimalizacija problema neće dovesti do toga da se problem riješi. Potrebno je kontaktiranje stručnih lica kao i otvoreni razgovor o aktuelnim problemima.
Kada je nečija bolest povezana sa tjelesnim problemima, društvo reaguje iskazivanjem žaljenja i nudi podršku. Međutim, kada imamo nekog ko ima problema sa mentalnim zdravljem ili ponašanjem, društvo reaguje strahom, nerazumijevanjem, nestrpljenjem. Zbog svega toga, edukacija društva o mentalnim poremećajima i unaprjeđenje mentalnog zdravlja od ključnog su značaja za svako društvo.
Procjenjuje se da danas oko 450 miliona ljudi pati od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja ili od psihosocijalnih problema, među kojima su i oni vezani za zloupotrebu alkohola ili droga. Ono što je potrebno jeste rad na unapređenju mentalnog zdravlja, a to podrazumijeva edukativni pristup u radu sa stanovništvom, počev od najmlađeg uzrasta, naročito kada je u pitanju prevencija zavisnosti od psihoaktivnih supstavnci, veći broj emisija sa ovom tematikom u medijima i podizanje nivoa svijesti o važnosti razumijevanja problema mentalnog zdravlja i značaja koje ono ima za cjelokupni razvoj društva.
U ovom mjesecu Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica organizovala je grupe sa udruženjem NA (Narcotics Anonymous). Među članovima NA udruženja su i višegodišnji apstinenti/kinje koji su završili tretman u Javnoj ustanovi. Takođe, organizovane su i grupe sa klijenatima/kinjama koji su na nerezedencijalnom dijelu tretmana, kako bi oni podjelili svoje iskustvo oporavka sa klijentima/kinjama koji se trenutno nalaze u ustanovi. Nerezidenti/kinje su prenijeli poruku šta znači biti koristan član društva, kao i koliko je važna podrška i povjerenje kada je u pitanju problematika bolesti zavisnosti. Upravo su mnoga istraživanja pokazala da se najmanje mentalnih problema javlja u onim zajednicama gdje postoji dobra društvena povezanost i razvijena mreža psihološke podrške. Sa ciljem promocije zdravih stilova života, planirana je sportska aktivnost, fudbalska utakmica u kojoj će učestvovati članovi udruženja NA i klijenti koji su na rezidenzijalnom djelu tretmana. Poruka svih ovih aktivnosti je: “Oporavak je moguć. Način postoji, podrška postoji, moguće je odgovoriti na svakodnevne izazove modernog života na jedan zreo i funkcionalan način”.
Problemi mentalnog zdravlja nisu prisutni tamo negdje, daleko od nas, već naprotiv prisutni su u našem okruženju. Traženje pomoći nije sramota, već je to znak zrelosti, pokazatelj da ste preuzeli odgovornost i da želite da se efikasnije izborite sa problemom.
Nikola Ralević, psiholog – član Stručnog tima Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica